Povijest Grupe Petrol

Petrol je osnovan 12. svibnja 1945. donošenjem odluke jugoslavenske vlade o osnutku Državne naftne tvrtke Jugopetrol, sa sjedištem u Beogradu. Tvrtka je odmah nakon osnutka otvorila podružnice u svim republikama, a dvije godine poslije svaka je od njih postala i samostalno poduzeće, pa tako i Jugopetrol Ljubljana.

Nakon oslobođenja vojska je zauzela sva skladišta naftnih derivata u većim gospodarskim središtima. Bilo je potrebno odmah se pobrinuti o opskrbi industrijskih pogona i prometu naftnim derivatima te postupno prebaciti prodaju na osnovana naftna društva. Jugopetrol je u Republici Sloveniji počeo poslovati sa sedam prijeratnih crpki. Inicijator i organizator poslovanja bio je Franc Malavašič, koji je povezao skladištima u Ljubljani, Celju i Mariboru, preuzeo prvu vagonsku cisternu benzina, ispraznio je u barele te započeo prodaju benzina. Nakon prvih četrdeset dana poslovanja podružnice, Beograd je kao direktora imenovao inženjera Alberta Strunu, koji je u manje od godinu dana postavio temelje podružnice, a time i budućega samostalnog poduzeća. Albert Struna proširio je mrežu skladišta i preprodajnih predstavnika. Dana 1. travnja 1946. imenovan je redovitim profesorom na Fakultetu strojarstva Sveučilišta u Ljubljani pa je upravljanje predao Milanu Škerlavaju Petraču, političkom djelatniku i sudioniku Narodnooslobodilačkog rata, koji je podružnicom rukovodio do 12. travnja 1947., kada ona postaje samostalno poduzeće te ju je 2. srpnja predao u ruke legendarnom Joži Rožmanu, a on je tvrtku vodio sljedeće 32 godine.

Godine 1953. Jugopetrol Ljubljana preimenovan je u Petrol Ljubljana te je dobio registraciju za uvoz naftnih derivata. Postojeća Petrolova maloprodajna mreža više nije zadovoljavala sve veće potrebe pa je bila nužna modernizacija i gradnja novih benzinskih servisa. Prvi pravi benzinski servis kakav danas poznajemo izgrađen je u Solkanu kod Nove Gorice. S radom je počeo 15. siječnja 1953. Godine 1955. Albert Struna, tada kao vanjski konzultant, komentirao je razvoj Petrola: „Sada se vozi cijeli svijet pa su i na našim cestama nastale kolone koje iz najudaljenijih krajeva donose svoje zahtjeve, dobre i loše navike. Pratili smo suvremeni razvoj kako bismo zadovoljili svačiju osobnu udobnost.ˮ Tako je do kraja 1960. godine Petrol Ljubljana imao 31 benzinski servis, a 1960. godine počeo se baviti i ugostiteljskom djelatnošću, otvaranjem prvog restorana u Čatežu.

Godine 1953. Jugopetrol Ljubljana preimenovan je u Petrol Ljubljana te je dobio registraciju za uvoz naftnih derivata. Postojeća Petrolova maloprodajna mreža više nije zadovoljavala sve veće potrebe pa je bila nužna modernizacija i gradnja novih benzinskih servisa. Prvi pravi benzinski servis kakav danas poznajemo izgrađen je u Solkanu kod Nove Gorice. S radom je počeo 15. siječnja 1953. Godine 1955. Albert Struna, tada kao vanjski konzultant, komentirao je razvoj Petrola: „Sada se vozi cijeli svijet pa su i na našim cestama nastale kolone koje iz najudaljenijih krajeva donose svoje zahtjeve, dobre i loše navike. Pratili smo suvremeni razvoj kako bismo zadovoljili svačiju osobnu udobnost.ˮ Tako je do kraja 1960. godine Petrol Ljubljana imao 31 benzinski servis, a 1960. godine počeo se baviti i ugostiteljskom djelatnošću, otvaranjem prvog restorana u Čatežu.

Sedamdesete godine prošlog stoljeća obilježava ostvarenje radničkih ustavnih amandmana ustanovljavanjem temeljnih organizacija udruženog rada (TOZD). U Petrolu su potkraj 1973. godine održali 25 zborova radnika, na kojima su radnici, pod okriljem radne organizacije udruženog rada, donijeli odluku o organiziranju triju TOZD-ova: Robni promet, Rafinerija Maribor i Autopark-radionica.

Poslovno gledano, sedamdesete su godine bile razdoblje intenzivnog širenja mreže benzinskih servisa i djelatnosti te obogaćivanja dodatnoga prodajnog asortimana. Važan pomak u poboljšanju poznavanja industrije i prodajnih vještina donio je i priručnik objavljen 1972. godine, s naslovom Prodavač na benzinskom servisu. Prodavači na Petrolovim benzinskim servisima bili su nositelji osnovne djelatnosti, koja je zahtijevala određeno znanje i posebne vještine. Priručnik je zaposlenicima na jednome mjestu prezentirao sadržaje kao što su povijest nafte, razvoj poduzeća, tehnika prodaje, znanost o motorima, znanost o sirovinama, strojna oprema benzinskih servisa, evidentiranje poslovnih događaja, osiguranje i sigurnost od požara te zaštita na radu. Godine 1974., osnivanjem nove djelatnosti, trima postojećim TOZD-ovima pridružuje se i TOZD Prirodni plin. Iste godine investirali su i u rafineriju u Mariboru, a isto tako i u gradnju suvremenog laboratorija, čime su poboljšali uvjete za proizvodnju motornih ulja. Uvid u poslovnu 1974. godinu pokazuje impresivne poslovne rezultate: 230 benzinskih servisa, 13 skladišta, šest ugostiteljskih objekata, pet objekata za njegu auta, dvije prodavaonice i dva motela.

U sastavljenoj organizaciji udruženog rada SOZD Petrol 1984. godine spojeno je sedam radnih organizacija, koje su u svojem sastavu imale pak šesnaest temeljnih organizacija. Bavile su se djelatnošću trgovanja naftom, naftnim derivatima i prirodnim plinom, automobilskim rezervnim dijelovima i opremom, proizvodnjom motornih ulja, maziva i kemijskih sredstava za građevinsku i strojarsku industriju, transportnom djelatnošću u Jugoslaviji i inozemstvu te ugostiteljsko-turističkim djelatnostima uz magistralne ceste Slovenije.

Brz i dinamičan razvoj u osamdesetim godinama prošlog stoljeća zahtijevao je i od Petrola stalno prilagođavanje poslovanja tržišnim uvjetima i drugim okolnostima. Tako se s vremenom iz tipično trgovačke organizacije transformirao u energetsku, s brigom za jednakomjernu opskrbu Slovenije naftom, naftnim derivatima i prirodnim plinom kao temeljnim obilježjem poslovanja. Njihovom su prodajom 1984. godine potrošače opskrbljivali s čak četrdeset posto potrebne primarne energije. U razdoblju od 1982. do 1984. godine svijet je potresla druga svjetska naftna kriza, što je u Jugoslaviji dovelo do uvođenja prometa vozila po sistemu par – nepar i bonova za motorna vozila. S padom prodaje naftnih derivata u Petrolu je počela rasti svijest da je u prodaji sve važnija dopunska ponuda. Uz proširenje ponude dodatnog asortimana, poslovanje Petrola obilježile su dvije velike prekretnice. Godine 1986., unatoč problemima s opskrbom, benzinske postaje počinju nuditi bezolovni benzin. Kako bi se Petrolove postaje približile kupcima, iste godine uvodi se i samoposluživanje.

Nakon osamostaljenja Petrol je restrukturiran u mješovito društvo. U sudski je registar kao dioničko društvo upisano 24. prosinca 1996., a dionica Petrola počela je kotirati na Ljubljanskoj burzi 5. svibnja 1997. godine. Postupak privatizacije vodio je Franc Premk još od 1. veljače 1990. godine preuzimanjem dužnosti generalnog direktora Petrola, a kao predsjednik uprave vodio ga je i nakon restrukturiranja, do 31. siječnja 1998. godine, kada je tragično poginuo u teškoj prometnoj nesreći. Nakon njega je vođenje dioničkog društva preuzeo Janez Lotrič. Poslovanje Petrola devedesetih je godina prošlog stoljeća obilježila odluka o davanju benzinskih servisa u najam. U nešto više od desetljeća, od prve potpisane franšize u prosincu 1990., omjer benzinskih postaja kojima upravlja Petrol i vanjskih zakupaca prevagnuo je s četrdeset na šezdeset u korist vanjskih zakupaca. Godine 1993. u poslovanje uvode revolucionarnu novost: vlastitu platnu karticu Magna. Gradnja najsuvremenijega kemijskog laboratorija 1997. godine u Zalogu u Ljubljani bila je korak naprijed u provjeri usklađenosti goriva i ostalih naftnih derivata te u proizvodnji proizvoda vlastite robne marke. Briga za okoliš i održivi razvoj počinje se potvrđivati prihvaćanjem norme ISO 14001.

Osnivanjem poduzeća ElektroPetrol 2001. godine Petrol postaje trgovac električnom energijom. U 2003. godini ostvarenje vizije prerastanja u energetski koncern pratilo je osnivanje poduzeća Petrol Energetika, koje je nastalo preuzimanjem poduzeća Energetika Ravne i Energetika Štore. Sljedeći prijelomni događaj zbio se 2010. godine, kada je Petrol u području djelatnosti trgovanja električnom energijom proširio prodaju električne energije na krajnje korisnike – kućanstva. Prvo desetljeće ovog stoljeća donijelo je intenzivnu usredotočenost na poboljšanje usluga i ponude trgovačke robe. Ponuda Petrola obogaćena je robnom markom Hip Hop, a s njom i uvođenje dopeke, koja je postala sinonim za prodavaonice na Petrolovim prodajnim mjestima, uspostavom Pozivnog centra za pomoć i podršku korisnicima, uvođenjem Petromata, vanjskih automata za plaćanje goriva, i naposljetku, rođenje vrlo uspješne Petrolove robne marke, brenda Kava na putu. Godine 2009., s ciljem uključivanja zaposlenika u poslovanje tvrtke, uspostavljen je sustav za poboljšanja i inovacije Prima ideja.

S izlaskom na inozemna tržišta – potkraj 2010. Petrol je već poslovao na osam tržišta s 441 benzinskim servisom – postaje sve važniji regionalni igrač.

Koncentracija vlasništva važno je obilježje vlasničke strukture Petrola, još od preustroja u dioničko društvo. U 2018. godini prvih deset najvećih dioničara posjedovalo je 57 posto dionica društva, a udio stranih fizičkih i pravnih osoba u vlasničkoj strukturi s vremenom se konstantno povećavao. Najveći dioničar, s gotovo dvadeset posto udjela, cijelo vrijeme ostaje država. Petrol je u 2018. godini najveće slovensko energetsko društvo, najveći slovenski uvoznik, najveće slovensko poduzeće po prihodima i jedno od najvećih slovenskih trgovačkih društava. Potkraj 2018. godine u njemu radi već više 4800 zaposlenika u devet zemalja jugoistočne Europe.

Nakon intenzivnoga i turbulentnoga unutarnjeg restrukturiranja društva te promjena u upravi koje su obilježile prethodno desetljeće, s predsjednikom uprave Petrola mag. Tomažem Berločnikom, koji je upravljanje društvom preuzeo 1. veljače 2011., počelo je razdoblje mirnoga i konzistentnog razvoja u Petrolu. Petrol se iz naftno-trgovačkog društva napokon transformirao u energetsko društvo – 2012. godine nadopunio je ekološku djelatnost i energetska rješenja osnivanjem Centra za energetska rješenja. Istodobno, osnivanjem Petrol Kluba, eShopa i Fresha, Petrol je u stalnome i trajnom procesu unapređenja usluga i ponude trgovačke robe. U 2017. godini Petrol je ušao i u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Usmjerenost na kupca počinje jačati ponudom u aplikacijama Moj Petrol i Na putu, uslugom Petrol Tickets te mobilnim novčanikom mBills. U 2018. godini veliki je pomak u poslovanju u Sloveniji značila i ponuda konceptualnih priručnih prodavaonica HopIN, koje Petrol počinje otvarati u središtima većih gradova.

Strategija razvoja grupe Petrol 2018. – 2022. temelji se na viziji usmjeravanja na izvrsno korisničko iskustvo, a predsjednik Uprave Petrola ističe: „Sveobuhvatnom ponudom rješenja održivo se brinemo o izvrsnoj energiji kod kuće, na putu i u poslovanju.ˮ

>U 2021. godini Petrol je povezivanjem dviju jakih robnih marki još jednom ojačao svoju regionalnu prisutnost. Kupnja društva Crodux Derivati Dva d. o. o. u listopadu 2021. najveće je preuzimanje društva u posljednjih deset godina. Time je grupa Petrol povećala svoj tržišni udio u Hrvatskoj na 23 posto te postala drugi najveći ponuditelj naftnih derivata u Hrvatskoj i jedno od najvećih hrvatskih poduzeća, ojačavši tako svoju poziciju cjelovitog ponuditelja energetskih rješenja.

>Grupa Petrol time je učvrstila i svoju stratešku poziciju na tržištima jugoistočne Europe. Tako će ponuditi najbolje od oba svijeta te će, kao vodeći partner u energetskoj tranziciji, nastaviti graditi na budućnost orijentiran sustav održivih, a prije svega suvremenih i digitaliziranih usluga. Kupnja društva Crodux Derivati Dva d. o. o. u skladu je sa strategijom grupe Petrol 2021. – 2025. i njezinom vizijom da postane integrirani partner u energetskoj tranziciji s izvrsnim korisničkim iskustvom. Pripajanjem društva Crodux Petrol grupi u studenome 2022. godine Petrol je i službeno krenuo prema cilju da do 2025. godine postane vodeći ponuditelj goriva i održivih energetskih rješenja u Hrvatskoj.